2. nedjelja došašća

staza

DRUGA ADVENTSKA NEDJELJA – „B“

Iz 40, 1-5.9-11; 2Pt 3, 8-14; Mk 1, 1-8.
Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!

Prorok Izaija, u današnjem prvom čitanju, naviješta dolazak Preteče prije Mesije, koji će biti kao glas u pustinji koji viče da treba pripraviti put Gospodinu. To je Ivan Krstitelj, kojega sv. Marko opisuje kako krsti na rijeci Jordanu i govori da poslije njega dolazi netko tko je jači i koji ima vlast dati Duha Svetoga. Taj Mesija je Krist Isus, za čiju proslavu rođenja – Božić, se mi pripremamo. No, kako se pripremamo? Slijedimo li proročke upute?

Prorok veli: Svaka dolina neka se povisi. Koja je to dolina u mojem životu koja se treba povisiti, ili koje udubljenje koje se treba ispuniti, koja praznina koja se treba napuniti? Krenimo od najvažnijega, kako kaže sv. Pavao (1 Kor 13, 13.) i pitajmo se: Ima li u mojoj životnoj dolini ljubavi? Kada sam posljednji put učinio nešto iz ljubavi prema bližnjemu, bez koristi, samo zato što ga volim? Što činim da pokažem svoju ljubav prema Bogu? Neka se povisi tvoja ljubav i sve će biti bolje!

Nadalje prorok veli: Svaka gora i brežuljak neka se spusti. To je sve ono čega ima prevište u mome životu, a nije dobro. Možda su to oholost, sebičnost, ružne riječi…? Možda prevelika zabrinutost za materijalne stvari, a za dušu ništa ili premalo? Možda previše trčim, žurim, radim, a malo se sabirem, molim, razgovaram, slušam…?

Zatim kaže prorok: Što je krivudavo neka se izravna. Krivudavo? To su „izmicausi“, kao bježanja sa sata iz škole. Zapravo bježanje od obveza i odgovornosti. I vjerskih i nacionalnih. I obiteljskih i osobnih. I naravnih i preuzetih. Možda je to i uludo potrošeno vrijeme, novac, snage…?

I na kraju prorok opominje: Što je hrapavo neka se izgladi. Hrapavost možemo prispodobiti pomirbi i oproštenju. Neka se naši odnosi sa svima izglade. Prvo razne zavađenosti i nepričanja, a onda dugovi i minusi na računima. Možda neće trebati puno, jedna riječ, stisak ruke, ili možda samo blagi pogled!

Ima nešto što možeš samo ti učiniti, što je tvoja obveza. Nemoj to propustiti u ovom adventu!

Jedna priča veli: Mladi muž i žena žele u trgovini igračaka kupiti rođendanski dar za svoju kćerkicu. „Mi smo, znate, cijeli dan zaposleni“ – objašnjavaju zabrinuti roditelji prodavačici – „pa nismo kod kuće. Trebamo nešto što bi malu razveselilo, dugo je zabavljalo i oslobodilo je osjećaja osamljenosti. „Žao mi je“ – odgovori prodavačica – „ali mi ne prodajemo roditelje!“ (Usp. Kratkre priče 2, Sesvete 1998, str. 43.)

p. Stipo Balatinac, SI